Muzika u Rimu

    Rim je postao svjetskim olitičkim središtem u 2. stoljeću prije nove ere., pa se u rimskoj umjetnosti, a naročito u rimskoj muzici nakon prvobitnog utjecaja društvene kulture,primjećuju tragovi helenističkog utjecaja. Rimska muzika je bila pod utjecajem babilonske i egipatsko-aleksandrijske. Također, na nju je utjecala muzika iz južne Italije. U društvenom životu Rima muzika je imala značajnu ulogu i ona je postala umjetnošću za mase. Od instrumenata na prvom mjestu je bio aulos, tj. tibia, a nakon njega kitara, tj. cimbak. 

    Privatnici, naročito oni imućniji, imali su kućne orkestre sastavljene od rogova. U dvoranama vlastele, postojale su hidraulične orgulje koje su se koristile ne samo za vjerske potrebe, nego i ostale zabave.  Njihove težnja za monumentalnošću, za vanjskim efektima primjećivala se u amfiteatru u krvavoj igri gladiatora. Priznato je da se u narodu na raznim prilikama u vojničkom životu nastupa višečlani svorski orkestar, a važnu ulogu igraju limeni instrumenti. Muzičari su učestvovali u raznim svečanostima i uživali su poseban ugled. Čak su osnovali svoje seosko udruženje. 

Umjetnička škola u starom Rimu

    Rimska muzička teorija je bila izgrađena na temelju Grčke. U školama nije zauzimala jedan od glavnih mjesta, kao u Grčkoj, već je služila samo u odgoju govornika. Što se tiče rimskoginstrumentarija, u njemu susrećemo, poed poznatih instrumenata, i druge rimske i grčke instrumente koji su manje poznati. Rimljani su imali veliki broj puhačkih instrumenata kao što su rog, litaus, tj. duga uska truba. 
    Za razliku od spomenika antičke Grčke, u Rimu se nijedan takav nije sačuvao.

         Rimska kitara